građansko procesno pravo, termin koji označava sustave pravnih pravila kojima se uređuju osnivanje, organizacija i nadležnost (djelokrug) sudova i drugih pravosudnih tijela koja sudjeluju u rješavanju građanskopravnih stvari (organizacijsko građansko procesno pravo), te uređuje pravni položaj procesnih subjekata, pretpostavke, sadržaj, formu, redoslijed i učinke radnji što ih oni poduzimaju u različitim građ. sudskim postupcima: parničnom, izvanparničnom (u užem smislu), ovršnom i stečajnom postupku (funkcionalno građansko procesno pravo).
Hrvatsko građansko procesno pravo ide u skupinu srednjoeur. procesnih prava razvijenih na tradiciji njemačke, odn. austr. građanske sudske procedure. Parnično procesno pravo zauzima središnje mjesto u građ. procesnome pravu, kao sustav pravnih pravila po kojima sudovi, u pravilu, raspravljaju i odlučuju o sporovima iz osobnih i obiteljskih odnosa, iz radnih, imovinskih i drugih građanskopravnih odnosa pravnih subjekata. Ono je osnovni izvor općih pravila građ. procesnoga prava i njegova se pravila na odgovarajući način primjenjuju u drugim građ. sudskim postupcima, ako posebnim pravilima koja uređuju te postupke nije što drugo propisano. Parničnim procesnim pravom utvrđena su pravila o nadležnosti (djelokrugu) sudova i izuzeću sudaca u parničnom postupku, pravila o strankama i njihovim zastupnicima, o jeziku u postupku, podnescima, rokovima i ročištima, o zapisnicima, donošenju odluka, dostavi, troškovima postupka, redovitom postupku pred prvostupanjskim sudom, o sudskim odlukama, postupku i pravnim lijekovima u tom postupku te o posebnim parničnim postupcima u radnim i trgovačkim sporovima, u sporovima zbog smetanja posjeda, u mandatnim postupcima, u obiteljskim postupcima itd. Hrvatsko parnično procesno pravo zasniva se na načelima dispozicije, usmenosti, kontradiktornosti, javnosti, ograničene inkvizitornosti, neposrednosti i slobodne ocjene dokaza. Izvanparnično procesno pravo u užem je smislu sudsko građ. kognicijsko neparnično procesno pravo te generički naziv za različita sudska građ. neparnična kognicijska procesna prava. Opća (zajednička) pravila izvanparničnoga procesnoga prava u užem smislu riječi uređuju tek neke od instituta toga prava i primjenjuju se samo onda ako pravilima o nekim posebnim izvanparničnim procedurama nije štogod posebno predviđeno. Supsidijarni izvor izvanparničnoga procesnoga prava pravila su parničnoga procesnoga prava. U okviru izvanparničnih procedura moguće je razlikovati tzv. registarske (npr. zemljišnoknjižni), statusne (npr. postupak za oduzimanje roditeljskoga prava, za lišavanje poslovne sposobnosti) i imovinskopravne (npr. ostavinski postupak) izvanparnične postupke. U širem smislu riječi pojam obuhvaća sva sudska građ. neparnična procesna prava, dakle, osim izvanparničnoga procesnoga prava u užem smislu, i ovršno procesno pravo i stečajno procesno pravo. Ovršno procesno pravo u širem je smislu riječi sustav pravnih pravila koja uređuju postupke po kojima sudovi provode prisilno ostvarenje, odn. osiguranje tražbina pojedinih vjerovnika; ovršno procesno pravo uređuje i neke slučajeve javnobilježničkog osiguranja tražbina vjerovnika. U užem smislu, ovršno procesno pravo sustav je pravnih pravila koja uređuju postupke po kojima sudovi provode prisilno ostvarenje tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Ovršno pravo u užem smislu riječi uređuje osnovne zajedničke institute toga prava te posebne postupke za ostvarenje novčanih tražbina na pojedinim dijelovima imovine dužnika (individualna egzekucija) te nenovčanih tražbina. Pravo osiguranja uređuje različita sredstva prisilnoga sudskoga, odn. dobrovoljnoga sudskoga i javnobilježničkoga osiguranja tražbina. Supsidijarni izvor ovršnoga procesnoga prava u užem su smislu pravila parničnoga procesnoga prava; supsidijarni izvor procesnoga prava osiguranja pravila su procesnoga ovršnoga prava u užem smislu. Stečajno procesno pravo sustav je pravila koja uređuju poseban sudski postupak što se provodi nad insolventnim ili prezaduženim dužnikom radi unovčenja njegove imovine i istodobnoga skupnoga namirenja njegovih vjerovnika (opća egzekucija), ali i radi eventualnoga preustroja dužnika na temelju stečajnoga plana uređivanjem pravnoga položaja dužnika i njegova odnosa prema vjerovnicima, osobito radi održanja njegove djelatnosti.
